Na slovo, na slovo..

Šta najbrže može da te natera na kreativnost –  potop biblijskih razmera!

Napolju lije već satima i čini se da nema nameru da prestane a njih dvojica su na putu da vise s lustera – što zasigurno i hoće ako im ne preusmerim energiju.

Valjda se tako oseća hidroelektrana – skreneš tu silu sa svega samo na sebe i eto … il’ pukovnik il’ pokojnik.

Trebaju vam slova (kupiti sa Aliexpressa, kod braće Kineza ili napraviti od kartona), uno hamer-papir i par olovaka.
Slova su latinična, nažalost, pošto insistiram da prvo nauči ćirlicu – meni je prosto divno što imamo to bogatstvo u vidu azbuke i abecede i ne mislim da treba tako što zanemariti, ali poneka slova su ista u oba pisma, a neka mogu da se „pretvaraju“ tako da nismo pokrili celu azbuku sa ovim.

Slovca opcrtate na hameru i dalje izmišljate igre. Da pogodi slovo koje držite u ruci pa da ga stavi na mesto, da poređa sva slova za što kraće vreme, da poređa slova svog imena na prava mesta… E, mi nismo stigli dalje od ređanja slova. Kad nije poznao pola, onda smo pronašli novu igru – za svako ponuđeno slovo trebao je da kaže neki predmet ili životinju, a da ja to mogu da nacrtam – da bi on, za početak,  lakše prepoznao slovo.

Tu mu je interesovanje opalo, pa smo hamer sklopili za drugi put.

Dotle ću da izmišljam igre i varijacije na iste.